Rešavanje konflikata
Kad god ste u konfliktu s nekim, postoji jedan faktor koji je presudan u tome da li ćete uništiti odnos ili ćete ga produbiti. Taj faktor je stav.
Vilijam Džejms
Konflikt je svakodnevna pojava u međuljudskim odnosima – deo života, takoreći. Jedna od rasprostranjenih definicija pojma kaže da je to stanje neslaganja, opozicije ili inkompatibilnosti između dve ili više osoba.
Vrlo široko postavljena definicija. Toliko široko da je jasno da se konflikti, u potpunosti, ne mogu izbeći. Naročito ako ih sami izazivamo.
Koji bi bio najbolji način da se nosimo sa konfliktima i, koliko je to moguće, imamo korist od njih?
Modeli rešavanja konflikata
Umeće rešavanja konfliktnih situacija je od suštinske važnosti, ukoliko želimo da ispunimo svoje potencijale (a ko to ne želi?). Ovakve situacije nas teraju da pažljivije analiziramo šta se se dešava oko nas, a takođe, prilika su za kreativne odgovore i rešenja.
Evo nekoliko korisnih tehnika:
1) Pauza i distanciranje
Kada se situacija zahukta, najbolje rešenje ume da bude da se odmaknemo pre negó sto krenu da nam izleću reči posle kojih više nema nazad. Udahnuti duboko je najstariji savet, ali i najtačniji – to stvarno smiruje. Proverite prvo da li postoji išta sto čini da budete razdražljivi (glad, umor, itd.) Ako je to sve u redu, pokušajte sa pauzom.
2) Sagledavanje šire slike
Zamislite da pratite konflikt sa velike daljine i neutralne pozicije. Je li razlog uznemirenosti stvarno to o čemu pričate ili ste preusmerili bes sa neke druge strane? Slično akumuliranom besu koji većina nas izbacuje u saobraćaju – najbezbolnije je.
Identifikujte problem i osobu s kojom treba da ga rešite. Prosto: birajte kada i gde ulazite u klinč. Zaobiđite sitnice, ima velikih pitanja koja treba da se raspetljaju.
3) Obratite pažnju na neverbalnu komunikaciju
Veći deo komunikacije je neverbalan, pratite svoje izraze lica, gestove rukama, kretnju. Šaljite tačno onu poruku koju želite.
4) Empatija
Pokažite da čujete i razumete o čemu vam druga strana priča, koji je njen ugao. Svi pričamo da to radimo, ali uistinu, najčešće samo pokušavamo svoje da provučemo u prvi plan. Ne morate da se složite i opravdavate, samo razumite. To vas ne čini slabim.
5) Prihvatite odgovornost
Ako već drugog pozivate na odgovornost za njegove postupke, nemate mnogo izbora – morate da objasnite svoje. Inače je to dvostruki aršin, koji druga osoba lako prepozna.
6) Komunicirajte asertivno
Ne budite pasivni, agresivni ili pasivno-agresivni. Bez potezanja starih, nerešenih problema. Tražite ono što želite, odbijte ono što nećete, sve sa mogućnošću pregovora. Jasno artikulišite primedbu na određeno ponašanje, direktno i precizno.
Kad god je moguće, pričajte uživo, pre nego telefonom ili preko mejla (ili bilo koje socijalne mreže).
7) Fokusirajte se na ono što je do vas, oko ostalog ne gubite vreme
Svoje ponašanje i reakcije možete da kontrolišete, tuđe ne možete, kao ni krajnji ishod konflikta. Šta možete da uradite? Da postavljate nove granice u odnosu ili da ga okončate i to je sve.
Šta je zajedničko svemu pobrojanom? Iskrena želja za pomirenjem i za ostankom u odnosu. Ovo nisu taktike manipulacije ili bilo kakvog pobeđivanja ili ubeđivanja. Bio je konflikt, hajde da ga prevaziđemo hladne glave i nastavimo dalje, u slozi.
Piše: Aleksandar Pejčić